Post by Admin on Mar 15, 2014 14:48:46 GMT 1
VITAMINI:
Vitamini su organske materije koje su neophodne u metabolizmu i katalizatori su hemijskih reakcija u organizmu. Vitamin A je značajan za zaštitu organizma i rast, vitamini B grupe imaju značajnu ulogu u prometu ugljenih hidrata, proteina i masti, vitamin E je značajan za reprodukciju, vitamin K je značajan za koagulaciju krvi itd.
Neke vitamine psi dobijaju isključivo hranom, a neke sopstvenom sintezom (vitamin C). Preko hrane im se mora obezbediti dovoljna količina vitamina B i K s obzirom da im je mikroflora digestivnog trakta siromašna i ne sintetise ova dva vitamina. Način pripreme hrane utiče na zastupljenost pojedinih vitamina u obroku jer se termičkom obradom hrane neki vitamini gube. U ishrani pasa i mačaka danas se upotrebljavaju posebni vitaminski dodaci (premiksi) ili gotove smeše koje sadrže dovoljno vitamina. Od sirovih hraniva jetra predstavlja izvor vitamina.
POTREBE PASA U HRANLJIVIM MATERIJAMA U BRAŠNASTOJ HRANI
1) Potrebe proteina za održavanje života 12%
2) Potrebe proteina za rast 20%
3) Potrebe proteina kod štenaca koji sisaju 30% (sitne rase),
37-38% (krupne rase)
4) Potrebe proteina kod skotnih kuja 16%
5) Potrebe proteina u dojnih kuja 20-22%
6) Potrebe proteina kod mladih pasa u porastu 18-20%
7) Potrebe proteina kod radnih pasa 20%
8) Potrebe za mastima min 5%
9) Potrebe za uhgljenim hidratima do 70%
10) Celuloza max 5%
11) So 0.5%
12) Kalcijum 0.6-1%
13) Fosfor 0.5-0.8%
14) Bakar 6mg/kg hrane
15) Gvožđe 50mg/kg hrane
16) Kobalt 0.2mg/kg hrane
17) Mangan 20-30mg/kg hrane
18) Cink 20-30mg/kg hrane
19) Jod 0.3mg/kg hrane
20) Vitamin A 5000 ij/kg hrane
21) Vitamin B1 1.5mg/kg hrane
22) Vitamin B2 2mg/kg hrane
23) Vitamin B6 1mg/kg hrane
24) Vitamin B12 10mg/kg hrane
25) Vitamin D 800 ij/kg hrane
26) Vitamin E 50 ij/kg hrane za rast
27) Niacin 10mg/kg hrane
28) Pantotenska kiselina 2mg/kg hrane
29) Holin 1200mg/kg hrane
30) Vlaga 10%
VODA:
U nedostatku vode život može da se nastavi nedeljama dok organizam bez vode može da izdrži samo nekoliko dana ili časova. Voda obavlja mnoge vitalne funkcije u telu pa je potrebna svakodnevna nadoknada gubitka koji nastaje putem mokraće, izmeta, pluća, kože ili prilikom produkcije mleka.
INTERAKCIJE IZMEĐU HRANLJIVIH MATERIJA
Nedostaci hranljivih materija u organizmu mogu nastati ne samo zbog smanjenog unosa određenih materija putem hrane nego i zbog interakcije određenih hranljivih sastojaka u iz obroka. Rezultat interakcije nekih hranljivih materija može biti njihova smanjena ili potpuna neiskorisljivost ili neprobavljivost za organizam. Na primer, preterane količine fitata u obroku (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) utiču na crevnu apsorpciju cinka, visok procenat kalcijuma u obroku smanjuje apsorpciju bakra i cinka. Na apsorpciju gvožđa takođe utiče veliki broj faktora. Dostupnost biotina je smanjena prisustvom belančevine avidina iz sirovog belanca jajeta u obroku. Tiamin (vitamin B1) razgrađuje se pomoću enzima tiaminaze koji se nalazi u nekim vrstama sirove ribe. Vitamin E je prirodni antioksidans i njegova količina se drastično može smanjiti ukoliko hrana sadsrži užegnutu mast.
Vitamini su organske materije koje su neophodne u metabolizmu i katalizatori su hemijskih reakcija u organizmu. Vitamin A je značajan za zaštitu organizma i rast, vitamini B grupe imaju značajnu ulogu u prometu ugljenih hidrata, proteina i masti, vitamin E je značajan za reprodukciju, vitamin K je značajan za koagulaciju krvi itd.
Neke vitamine psi dobijaju isključivo hranom, a neke sopstvenom sintezom (vitamin C). Preko hrane im se mora obezbediti dovoljna količina vitamina B i K s obzirom da im je mikroflora digestivnog trakta siromašna i ne sintetise ova dva vitamina. Način pripreme hrane utiče na zastupljenost pojedinih vitamina u obroku jer se termičkom obradom hrane neki vitamini gube. U ishrani pasa i mačaka danas se upotrebljavaju posebni vitaminski dodaci (premiksi) ili gotove smeše koje sadrže dovoljno vitamina. Od sirovih hraniva jetra predstavlja izvor vitamina.
POTREBE PASA U HRANLJIVIM MATERIJAMA U BRAŠNASTOJ HRANI
1) Potrebe proteina za održavanje života 12%
2) Potrebe proteina za rast 20%
3) Potrebe proteina kod štenaca koji sisaju 30% (sitne rase),
37-38% (krupne rase)
4) Potrebe proteina kod skotnih kuja 16%
5) Potrebe proteina u dojnih kuja 20-22%
6) Potrebe proteina kod mladih pasa u porastu 18-20%
7) Potrebe proteina kod radnih pasa 20%
8) Potrebe za mastima min 5%
9) Potrebe za uhgljenim hidratima do 70%
10) Celuloza max 5%
11) So 0.5%
12) Kalcijum 0.6-1%
13) Fosfor 0.5-0.8%
14) Bakar 6mg/kg hrane
15) Gvožđe 50mg/kg hrane
16) Kobalt 0.2mg/kg hrane
17) Mangan 20-30mg/kg hrane
18) Cink 20-30mg/kg hrane
19) Jod 0.3mg/kg hrane
20) Vitamin A 5000 ij/kg hrane
21) Vitamin B1 1.5mg/kg hrane
22) Vitamin B2 2mg/kg hrane
23) Vitamin B6 1mg/kg hrane
24) Vitamin B12 10mg/kg hrane
25) Vitamin D 800 ij/kg hrane
26) Vitamin E 50 ij/kg hrane za rast
27) Niacin 10mg/kg hrane
28) Pantotenska kiselina 2mg/kg hrane
29) Holin 1200mg/kg hrane
30) Vlaga 10%
VODA:
U nedostatku vode život može da se nastavi nedeljama dok organizam bez vode može da izdrži samo nekoliko dana ili časova. Voda obavlja mnoge vitalne funkcije u telu pa je potrebna svakodnevna nadoknada gubitka koji nastaje putem mokraće, izmeta, pluća, kože ili prilikom produkcije mleka.
INTERAKCIJE IZMEĐU HRANLJIVIH MATERIJA
Nedostaci hranljivih materija u organizmu mogu nastati ne samo zbog smanjenog unosa određenih materija putem hrane nego i zbog interakcije određenih hranljivih sastojaka u iz obroka. Rezultat interakcije nekih hranljivih materija može biti njihova smanjena ili potpuna neiskorisljivost ili neprobavljivost za organizam. Na primer, preterane količine fitata u obroku (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) utiču na crevnu apsorpciju cinka, visok procenat kalcijuma u obroku smanjuje apsorpciju bakra i cinka. Na apsorpciju gvožđa takođe utiče veliki broj faktora. Dostupnost biotina je smanjena prisustvom belančevine avidina iz sirovog belanca jajeta u obroku. Tiamin (vitamin B1) razgrađuje se pomoću enzima tiaminaze koji se nalazi u nekim vrstama sirove ribe. Vitamin E je prirodni antioksidans i njegova količina se drastično može smanjiti ukoliko hrana sadsrži užegnutu mast.